No edit summary
Line 38: Line 38:
===Početci Opatije (1911. – 1945.)===
===Početci Opatije (1911. – 1945.)===


Današnja "Opatija" osnovana je 1911. godine pod imenom "Nogometni odjel Hrvatskog sokola Opatija - Volosko" i tako je postala drugi klub u Opatiji nakon "Olympa", koji je osnovan pet godina ranije. Prvi službeni nastup opatijski igrači odigrali su 14. svibnja 1911. godine na Sušaku, odmjerivši snage sa tadašnjom nogometnom selekcijom "Sokola". Međutim, sljedeće godine opatijski Nijemci osnivaju svoju momčad - Njemački nogometni klub Opatija (Vorwärts).
Današnja „Opatija" osnovana je 1911. godine pod imenom Nogometni odjel Hrvatskog sokola Opatija - Volosko" i tako je postala drugi klub u Opatiji nakon „Olympa", koji je osnovan pet godina ranije. Prvi službeni nastup opatijski igrači odigrali su 14. svibnja 1911. godine na Sušaku, odmjerivši snage sa tadašnjom nogometnom selekcijom "Sokola". Međutim, sljedeće godine opatijski Nijemci osnivaju svoju momčad - Njemački nogometni klub Opatija („Vorwärts").
Ogromno suparništvo između dvaju klubova rezultiralo je nesuglasicama u okviru Hrvatskog Sokola, pa se na prijedlog Ivana Matetića Ronjgova, kasnije proslavljenog skladatelja, osniva zaseban sportski klub koji je dobio ime Slavenski klub "Opatija".  
Ogromno suparništvo između dvaju klubova rezultiralo je nesuglasicama u okviru „Hrvatskog Sokola", pa se na prijedlog Ivana Matetića Ronjgova, kasnije proslavljenog skladatelja, osniva zaseban sportski klub koji je dobio ime Slavenski klub Opatija.  


Do početka Prvoga svjetskog rata igralo se sa sušačkom "Viktorijom", CD "Doria", splitskim "Hajdukom", trsatskom "Slavijom" i "Frankopanom", riječkom "Olympijom" i ljubljanskom "Ilirijom".
Do početka Prvoga svjetskog rata igralo se sa sušačkom „Victorijom", „Dorijom", splitskim „Hajdukom", trsatskom „Slavijom" i „Frankopanom", riječkom „Olympijom" i ljubljanskom „Ilirijom".
Jedna od tih utakmica koja je ostala zapisana je gostovanje u Splitu 7. prosinca 1913. godine, kada je susret bio prekinut zbog kiše s rezultatom 0:0. Utakmica je nastavljena drugi dan po buri koja je više pogodovala domaćinu, pa je Hajduk bio bolji i pobijedio rezultatom 3:0.
Jedna od tih utakmica koja je ostala zapisana je gostovanje u Splitu 7. prosinca 1913. godine, kada je susret bio prekinut zbog kiše s rezultatom 0:0. Utakmica je nastavljena drugi dan po buri koja je više pogodovala domaćinu, pa je „Hajduk" bio bolji i pobijedio rezultatom 3:0.


Po završetku Prvoga svjetskog rata Grad Opatiju su okupirale talijanske snage, a tek je 1921. godine odobren rad "Športskom klubu Opatija", iz nekadašnjega naziva ispala je riječ "Slavenski".
Po završetku Prvoga svjetskog rata Grad Opatiju su okupirale talijanske snage, a tek je 1921. godine odobren rad Športskom klubu Opatija, iz nekadašnjega naziva ispala je riječ „Slavenski".


Talijanske vlasti su nakon uspostavljanja fašističke diktature zabranile hrvatski jezik i hrvatski naziv "Opatija" i neko vrijeme nogometaši nastupaju pod nazivom "Olymp" (po prije spomenutom klubu), ali je i taj naziv uskoro zabranjen. Fašisti su silom htjeli osnovati "Club Calcio Abbazia", ali su igrači radije prešli u riječki klub "Concordia" i tako nastavili svoju aktivnost. Ni tada talijanskim vlastima nije uspjelo nametnuti ime "Abbazia", nego je 1929. osnovan "Club sportivo Virtus", da se izbjegne talijansko ime Opatije. 1933. godine dolazi do reorganizacije sporta u cijeloj Italiji i masovni sport mogao se organizirati samo u okviru fašističke radne organizacije OND (Opera Nazionale Dopolavoro), pa je tako osnovana Sezione Calcio OND "Abbazia". Taj je klub djelovao do 1941. godine, iako se već prije osipao, jer ljudi nisu htjeli igrati pod talijanskim imenom.
Talijanske vlasti su nakon uspostavljanja fašističke diktature zabranile hrvatski jezik i hrvatski naziv „Opatija" i neko vrijeme nogometaši nastupaju pod nazivom „Olymp" (po prije spomenutom klubu), ali je i taj naziv uskoro zabranjen. Fašisti su silom htjeli osnovati Club Calcio Abbazia, ali su igrači radije prešli u riječki klub „Concordia" i tako nastavili svoju aktivnost. Ni tada talijanskim vlastima nije uspjelo nametnuti ime „Abbazia", nego je 1929. osnovan Club sportivo Virtus, da se izbjegne talijansko ime Opatije. 1933. godine dolazi do reorganizacije sporta u cijeloj Italiji i masovni sport mogao se organizirati samo u okviru fašističke radne organizacije OND (Opera Nazionale Dopolavoro), pa je tako osnovana Sezione Calcio OND Abbazia. Taj je klub djelovao do 1941. godine, iako se već prije osipao, jer ljudi nisu htjeli igrati pod talijanskim imenom.


"Olymp" je 14. prosinca 1924. godine odigrao utakmicu protiv sušačkog "Orijenta" na tada novoizgrađenom igralištu Krimeja. Izgubili su 5:0 od Sušačana u utakmici u kojoj su igrali: Grotz, Večerković, Drobnik, Mamić, Milan Poščić, Rude Tomašić, Jurković, Krelj I, Krelj II, Abulkalil i Barbiš.
„Olymp" je 14. prosinca 1924. godine odigrao utakmicu protiv sušačkog "Orijenta" na tada novoizgrađenom igralištu Krimeja. Izgubili su 5:0 od Sušačana u utakmici u kojoj su igrali: Grotz, Večerković, Drobnik, Mamić, Milan Poščić, Rude Tomašić, Jurković, Krelj I, Krelj II, Abulkalil i Barbiš.


Zbog ratnih događanja sportska aktivnost u klubu staje 1941. godine.
Zbog ratnih događanja sportska aktivnost u klubu staje 1941. godine.
Line 54: Line 54:
===Opatija u Jugoslaviji (1945. – 1991.)===
===Opatija u Jugoslaviji (1945. – 1991.)===


Klub je reaktiviran pod imenom "Opatija" već 1945. godine, a prvu utakmicu odigrali su neriješenim rezultatom 1:1, 1946. godine kada su u Rijeci pobijedili 1:0 tada jaku riječku momčad "Lignum". Najzaslužniji pokretači i organizatori ponovne formacije "Opatije" bili su: Alfredo Visintin, Smiljan Puž, Darko Korić, Stanko Stupanić, Frane Poščić, Zarić, Nino Hrvatin, Josip Dakić i Rude Tomašić koji je kasnije bio višegodišnji trener kluba.
Klub je reaktiviran pod imenom „Opatija" već 1945. godine, a prvu utakmicu odigrali su neriješenim rezultatom 1:1, 1946. godine kada su u Rijeci pobijedili 1:0 tada jaku riječku momčad „Lignum". Najzaslužniji pokretači i organizatori ponovne formacije "Opatije" bili su: Alfredo Visintin, Smiljan Puž, Darko Korić, Stanko Stupanić, Frane Poščić, Zarić, Nino Hrvatin, Josip Dakić i Rude Tomašić koji je kasnije bio višegodišnji trener kluba.


Službeno su priključeni u okviru natjecanja riječke regije od 1948. godine.
Službeno su priključeni u okviru natjecanja riječke regije od 1948. godine.

Revision as of 05:26, 31 December 2025

NK Opatija je nogometni klub iz Opatije koji se natječe u 1.HNL, tj. drugom rangu Hrvatskog nogometa.

NK Opatija
Puno ime: Nogometni klub Opatija
Osnovan: 1911.
Sport: Nogomet
Igralište: Igralište Opatija, Stadion Kantrida
Kapacitet: 2000, 10600
Navijači: /
Liga: 1.HNL
Rang lige: II
Službenica stranica: http://hr.nk-opatija.com/

Povijest

Početci Opatije (1911. – 1945.)

Današnja „Opatija" osnovana je 1911. godine pod imenom Nogometni odjel Hrvatskog sokola Opatija - Volosko" i tako je postala drugi klub u Opatiji nakon „Olympa", koji je osnovan pet godina ranije. Prvi službeni nastup opatijski igrači odigrali su 14. svibnja 1911. godine na Sušaku, odmjerivši snage sa tadašnjom nogometnom selekcijom "Sokola". Međutim, sljedeće godine opatijski Nijemci osnivaju svoju momčad - Njemački nogometni klub Opatija („Vorwärts"). Ogromno suparništvo između dvaju klubova rezultiralo je nesuglasicama u okviru „Hrvatskog Sokola", pa se na prijedlog Ivana Matetića Ronjgova, kasnije proslavljenog skladatelja, osniva zaseban sportski klub koji je dobio ime Slavenski klub Opatija.

Do početka Prvoga svjetskog rata igralo se sa sušačkom „Victorijom", „Dorijom", splitskim „Hajdukom", trsatskom „Slavijom" i „Frankopanom", riječkom „Olympijom" i ljubljanskom „Ilirijom". Jedna od tih utakmica koja je ostala zapisana je gostovanje u Splitu 7. prosinca 1913. godine, kada je susret bio prekinut zbog kiše s rezultatom 0:0. Utakmica je nastavljena drugi dan po buri koja je više pogodovala domaćinu, pa je „Hajduk" bio bolji i pobijedio rezultatom 3:0.

Po završetku Prvoga svjetskog rata Grad Opatiju su okupirale talijanske snage, a tek je 1921. godine odobren rad Športskom klubu Opatija, iz nekadašnjega naziva ispala je riječ „Slavenski".

Talijanske vlasti su nakon uspostavljanja fašističke diktature zabranile hrvatski jezik i hrvatski naziv „Opatija" i neko vrijeme nogometaši nastupaju pod nazivom „Olymp" (po prije spomenutom klubu), ali je i taj naziv uskoro zabranjen. Fašisti su silom htjeli osnovati Club Calcio Abbazia, ali su igrači radije prešli u riječki klub „Concordia" i tako nastavili svoju aktivnost. Ni tada talijanskim vlastima nije uspjelo nametnuti ime „Abbazia", nego je 1929. osnovan Club sportivo Virtus, da se izbjegne talijansko ime Opatije. 1933. godine dolazi do reorganizacije sporta u cijeloj Italiji i masovni sport mogao se organizirati samo u okviru fašističke radne organizacije OND (Opera Nazionale Dopolavoro), pa je tako osnovana Sezione Calcio OND Abbazia. Taj je klub djelovao do 1941. godine, iako se već prije osipao, jer ljudi nisu htjeli igrati pod talijanskim imenom.

„Olymp" je 14. prosinca 1924. godine odigrao utakmicu protiv sušačkog "Orijenta" na tada novoizgrađenom igralištu Krimeja. Izgubili su 5:0 od Sušačana u utakmici u kojoj su igrali: Grotz, Večerković, Drobnik, Mamić, Milan Poščić, Rude Tomašić, Jurković, Krelj I, Krelj II, Abulkalil i Barbiš.

Zbog ratnih događanja sportska aktivnost u klubu staje 1941. godine.

Opatija u Jugoslaviji (1945. – 1991.)

Klub je reaktiviran pod imenom „Opatija" već 1945. godine, a prvu utakmicu odigrali su neriješenim rezultatom 1:1, 1946. godine kada su u Rijeci pobijedili 1:0 tada jaku riječku momčad „Lignum". Najzaslužniji pokretači i organizatori ponovne formacije "Opatije" bili su: Alfredo Visintin, Smiljan Puž, Darko Korić, Stanko Stupanić, Frane Poščić, Zarić, Nino Hrvatin, Josip Dakić i Rude Tomašić koji je kasnije bio višegodišnji trener kluba.

Službeno su priključeni u okviru natjecanja riječke regije od 1948. godine.

Najistaknutiji igrači u godinama poslije rata bili su: Vojko Pekić, Boris Poščić, Karlavarisa, Marković, Banio, Mario Bassi, Dundović, Opakar, Antić i Stojan Osojnak.

Imena kroz povijest

  • NOHS Opatija - Volosko (1911.  – 1913.)
  • SŠK Opatija (1913.  – 1914.)
  • NK Hajduk Opatija (1919.  – 1920.)
  • ŠK Opatija (1921  – 1923.)
  • Olymp Opatija (1923.  – 1927.)
  • Virtus Opatija (1927.  – 1936.)
  • Abbazia (1936.  – 1941.)
  • NK Opatija (1945.  – danas)

Grbovi kluba

Stadion

Rivalstva

Sezone

Unutar tablice prikazane su sezone od početka "Hrvatskog nogometnog prvenstva", 1992. godine.

Sezona Rang Liga Pozicija
1991./92. III. 3.HNL - Zapad A 6.
1992./93. III. 3.HNL - Zapad 9.
1993./94. III. 3.HNL - Zapad 12.
1994./95. III. 3.HNL - Zapad
1995./96. III. 3.HNL - Zapad
1996./97. III. 2. HNL - Zapad 6.
1997./98. II. 2. HNL - Zapad 11.
1998./99. III. 3. HNL - Zapad 8.
1999./00. III. 3. HNL - Zapad 10.
2000./01. III. 3. HNL - Zapad 4.
2001./02. III. 3. HNL - Zapad 1
2002./03. III. 3. HNL - Zapad 3.
2003./04. III. 3. HNL - Zapad 11.
2004./05. III. 3. HNL - Zapad 9.
2005./06. III. 3. HNL - Zapad 13.
2006./07. IV. 4. HNL - Zapad 7.
2007./08. IV. 4. HNL - Zapad 10.
2008./09. IV. 4. HNL - Zapad 3.
2009./10. IV. 4. HNL - Zapad 1.
2010./11. III. 3. HNL - Zapad 7.
2011./12. III. 3. HNL - Zapad 4.
2012./13. III. 3. HNL - Zapad 7.
2013./14. III. 3. HNL - Zapad 1.
2014./15. IV. 4. HNL - MŽNL NS Rijeka 2.
2015./16. III. 3. HNL - Zapad 9.
2016./17. III. 3. HNL - Zapad 5.
2017./18. III. 3. HNL - Zapad 2.
2018./19 III. 3. HNL - Zapad 8.
2019./20 III. 3. HNL - Zapad 1.
2020./21. II. 2. HNL 7.
2021./22. II. 2. HNL 16.
2022./23. III. 2. NL - Zapad 7.
2023./24 III. 2. NL - Zapad 1.
2024./25. II. 1. NL - Zapad 2.

Uspjesi

Hrvatska:

  • 2. NL - Zapad
    • Prvak (1): 2023./24.
  • 3. HNL - Zapad
    • Prvak (3): 2001./02., 2013./14., 2019./20.
  • 4. HNL - Zapad
    • Prvak (1): 2009./10.
  • Kup PGŽ
    • Prvak (7): 2010., 2011., 2013., 2014., 2015., 2019., 2025.

Jugoslavija

  • Regionalna liga Rijeka-Pula
    • Prvak (1): 1982./83.
  • Podsavezna liga Rijeka
    • Prvak (1); 1959./60.
  • Pokrajinska liga Rijeka
    • Prvak (1): 1952.

Uprava kluba

Bitni igrači

Treneri

  • Marijan Jantoljak (1982. - 1984.)
  • Rodion Gačanin (1997. - 1999.)
  • Dragan Tadić (2014. - 2015.)
  • Zoran Bogolin (2010. - 2020.)
  • Zoran Škerjanc (2020.)
  • Tomislav Čizmarević (2020. - 2023.)
  • Tomislav Čizmarević (2024.)
  • Zoran Bogolin (2024. - danas)

Predsjednici

  • Zoran Bogolin

Galerija

Izvori

  • Izidor Matovinović, Veljko Poduje - Pola stoljeća "Orijenta": Orijent 1919 – 1969, SD Orijent, 1970.
  • Ferruccio Burburan i Zlatko Moranjak - Rijeka nogometa (1873-1948), Grafika Zambelli, 2006.
  • Marinko Lazzarich - ERS : EDUKACIJA REKREACIJA SPORT, Vol. 29 No. 42, 2020., str. 8.
  • Leksikografski zavod Miroslava Krleže: NK Opatija