VK Primorje Rijeka

Vaterpolski klub Primorje je vaterpolski klub iz Rijeke.

VK Primorje EB Rijeka
Puno ime:	Vaterpolo klub Primorje Erste Bank Rijeka
Osnovan:	1908.
Sport:	Vaterpolo
Plivalište:	Bazeni Kantrida (Olimpijski bazen 1
Kapacitet:	1200
Navijači:	Navijači Primorja
Liga:	1. HVL
Rang lige:	I.
Službenica stranica:	https://vaterpolo-primorje.hr/

Klub je osnovan 1908. godine, na Sušaku kao Srednjoškolski sportski klub Victoria. Primorje je najstariji vaterpolski klub u Hrvatskoj i najstariji sportski klub u Rijeci. Kroz svoju dugu i bogatu povijest Primorje osvojio je tri nacionalne i regionalne lige, pet nacionalnih kupova te su sudjelovali u više europskih finala.

Kroz svoju dugu i bogatu povijest, Primorje je osvojio tri nacionalne i regionalne lige, pet nacionalnih kupova te je sudjelovao u više europskih finala.

Klub je proizveo brojne reprezentativce od kojih su Olimpijci: Zdravko Kovačić, Ivica Jobo Kurtini, Frano Nonković, Dejan Dabović, Zoran Mustur, Zoran Roje, Damir Glavan, Igor Hinić, Vladimir Vujasinović, Danije Premuš, Samir Barać, Damir Burić, Sandro Sukno, Ivan Krapić, Anđelo Šetka i Josip Vrlić

Klub se natječe u najvišem rangu Hrvatske vaterpolske lige. Zbog sponzorstva klub se trenutno zove VK Primorje Erste Bank.

Povijest

Victoria Sušak (1908. – 1945.)

Osnovan prvobitno kao nogometni klub na inicijativu sušačkih gimnazijalaca 1908. godine, Srednjoškolski športski klub Victoria mijenja ime već dvije godine nakon toga u Hrvatski športski klub Victoria. Plivačke aktivnosti dolaze tek 1912. godine, kada se počinju održavati prve plivačke utrke na Sušaku. Nakon Prvog svjetskog rata klub mijenja ime u Jugoslavenski športski klub Victoria, koje nosi do kraja Drugog svjetskog rata.

Vaterpolo selekcija Victorije službeno je formirana 1921. godine. Prve značajne rezultate vaterpolisti počinju ostvarivati tijekom desetljeća. Igrali su završnicu Jugoslavenskog prvenstva 1924. godine protiv Sombora, koju su izgubili rezultatom 5:1. Naredne dvije sezone završavaju na 4. i 3. mjestu u prvenstvu, dok 1927. godine nisu nastupili na prvenstvu. Razlog je bio umor istih plivača koji su nastupili i u drugim disciplinama i jednostavno nisu mogli ozbiljno odigrati utakmicu protiv Građanskog (Zagreb). Drugo mjesto opet postižu 1933. godine, kada gube finale od Juga (Dubrovnik). Pet godina kasnije osvajaju Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije pobijedivši 7:5 ljubljansku Iliriju. Prvaci 1938. godine bili su: Janko Matković, Vlado Polić, Dušan Marčeta, Ivica 'Jobo' Curtini, Božo Grkinić, Boris Polić i igrač-trener Vazmoslav Pavešić.

Victorijaši 1938. godine, prvaci Kraljevine Jugoslavije.

Sljedeće sezone (1939.) reorganizacijom prvenstva viktorijaši se nisu snašli u novom formatu i ne uspijevaju ući u završnicu prvenstva. Posljednje prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1940. Victoria je završila na drugom mjestu, dva boda ispod Juga (Dubrovnik).

Sljedeće sezone (1939.) reorganizacijom prvenstva viktorijaši se nisu snašli u novom formatu i ne uspijevaju ući u završnicu prvenstva. Posljednje prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1940. Victoria je završila na drugom mjestu, dva boda ispod Juga (Dubrovnik).

Nakon što su talijanski fašisti ušli u Sušak, 1941. godine sve selekcije u klubu odbijaju sudjelovati u prvenstvu. U razdoblju od 1941. do 1943. igrači treniraju, ali nema javnih nastupa, a zatim nema ni traga sportskom radu jer svi iz kluba priključuju se Drugom svjetskom ratu. Sportaši Victorije koji su izgubili živote u narodnooslobodilačko pokretu su: Vlado Buhofer, Slobodan Buj, Vinko Jurković, Niko Katunar, Katinka Mittel, Boris Polić, Ivo Sablić i mnogi drugi.

Osnivanje Primorja (1945. – 1958.)

Završetkom rata i početkom stvaranja nove države došlo je do gašenja mnoštva klubova na području Rijeke. Dok je Victoria djelovala u susjednom gradu Sušaku, započeli su već 1945. godine procesi spajanja obaju gradova. Tako su funkcioneri kluba bili prisiljeni promijeniti ime kluba kako bi mogli nastaviti svoj rad uz povijest i baštinu prijašnje Victorije. Mićo Blažina i Zdravko Kovačić osnivaju Omladinsko fiskulturno društvo Primorac. Za predsjednika je izabran prof. Blaž Polić, otac braće Polić, prvih vaterpolskih reprezentativaca Victorije. Prvu vaterpolsku momčad Primorca 1945. godine činili su: Viktor Križanec, Zvonko Klemen, Viktor Hreljanović, Aladar Boršić, Duško Marčeta, Zdravko Ćiro Kovačić i Ivica Jobo Kurtini.

U srpnju 1946. pobijedili su gostujuće vaterpoliste Slavije iz Praga u dvjema utakmicama ukupnim rezultatom od 12:1. Spajanjem s klubom Jedinstvo sa Sušaka, potaknuti parolom „Nema povratka na staro!“, bivši Viktorijaši u klubu biraju ime Primorje za novonastali klub koji je osnovan 8. siječnja 1947. godine. Svoje prvo prvenstvo pod novim imenom završavaju na petom mjestu. Narednih par godina su pri vrhu, ali suparnici Hajduk (Split), Jug (Dubrovnik) i čak Mornar (Split) bijahu bolji. Konsolidaciju imaju u igračima Zdravku Kovačiću i Ivici Kurtiniju koji promoviraju klub uspješnim nastupima u reprezentaciji.

Momčad Primorja 1949. godine.

Već početkom desetljeća, točnije 31. ožujka i 1. travnja 1950. godine, događa se zanimljivo gostovanje u Beču protiv momčadi Uniona. Vaterpolisti Primorja prvi su dan izgubili 7:6, dok su drugi dan pobijedili 8:5. Iako uobičajeni sportski susret s naglaskom na „gostovanje u inozemstvu”, bila je to prva utakmica u svjetskom vaterpolu odigrana po novim pravilima – pokretni umjesto statičnoga vaterpola. Okončavši posljednje tri sezone na četvrtom mjestu, Primorjaši su očekivali bolji plasman na državnom prvenstvu 1952. godine. Neočekivana pobjeda 4:3 u prvoj utakmici protiv Mornara, koji će na kraju osvojiti prvenstvo, pokazala je veliku motivaciju u Primorjašima. Ostaje zapisano u monografiji kluba da je ostatak prvenstva tekao protiv riječkih vaterpolista od strane sudaca te stoji citat Zdravka Kovačića: „Zbog čega mi treniramo i mučimo se ako nam jedan čovjek sa zviždaljkom upropasti sav trud i volju za razvoj ubuduće?!“ Vaterpolisti Primorja zauzeli su peto mjesto, a oni su bili: Zdravko Kovačić, Ivo Volčić, Tomislav Mohorić, Ivan Curtini, Zdenko Tijanić, Milan Prica, Duško Negovetić, Danko Pavešić, Igor Koprivnikar i Kudiš.

Na juniorskom državnom prvenstvu u Beogradu, iste godine, Primorjaši osvajaju šesto mjesto. Igrali su: Andre Bahorić, Linić, Jerko Štampalija, Smokvina, Mario Vukelić, Viola, Vazmo Pavešić, Saršon i Boris Koprivnikar. Bolji plasman juniora Primorja dolazi godinu dana kasnije, kada dolaze do drugog mjesta državnog prvenstva, iza Juga, u postavi: Andre Bahorić, Jerko Štampalija, Ivo Viola, Darko Zamolo, Mario Vukelić, Smokvina, Vazmo Pavešić i Boris Koprivnikar. Seniorska selekcija je 1953. godine zauzela četvrto mjesto na državnom prvenstvu. Najupečatljiviji su bili Zdravko Kovačić i Ivica Curtini koji su vukli momčad kroz tijesne utakmice, posebice utakmicu s Mornarom. Iako je Primorje pobijedilo rezultatom 6:4, zapisano je da je u utakmici Curtini gotovo sam igrao, postigavši svih šest golova i plivajući u kontinuitetu bez statiranja. Kovačić je kroz turnir bio glavni pogon obrane. Tijekom godine vaterpolisti Primorja su imali nekoliko međunarodnih susreta. Gostovanjem u Italiji protiv državnog prvaka Rari Nantes Camogli pobjeđuju u jednoj od dvije utakmice. Utakmice protiv ljubljanskog Primorja i Ilirije uspješno rješavaju u svoju korist, isto kao i protiv Uniona iz Beča, kojeg su ugostili u Rijeci.

Zdravko Ćiro Kovačić, Vlado Polić, Božo Grkinić i Ivica Jobo Curtini na Trofeo d'Italia, 1953. godine.

Prvenstvo 1954. godine održava se u Rijeci na Gradskom kupalištu. Trenersku ulogu vaterpolista preuzima Zdravko Kovačić i primorjaši se upuštaju u jednu prilično kompliciranu avanturu „četverodijelnog“ državnog prvenstva. U prvom kolu Primorje s lakoćom pobjeđuje somborski Polet 9:0, u drugom 5:2 Jadran Herceg Novi, u trećem Mladost (Zagreb) s tijesnih 2:1 i četvrto kolo završava neodlučeno sa splitskim Jadranom. Tijekom prvog dijela turnira kružili su komentari u medijima, čak i od predsjednika Plivačkog saveza Jugoslavije Joze Babića, kako u Rijeci nedostaje adekvatno plivalište. Drugi dio turnira odigran je u Zagrebu. Primorje gubi prvu utakmicu 4:3 protiv Juga (Dubrovnik), drugu igra neodlučeno sa zagrebačkom Mladosti i na kraju pobjeđuje Korčulu 9:2. Uzvratne utakmice u Splitu prošle su pobjedama 5:1 protiv Jadrana iz Herceg Novog i Poleta iz Sombora te gubitkom 6:3 od splitskog Jadrana. Prvenstvo se zaključuje preseljenjem u Dubrovnik. Primorje gubi od Juga 5:1 i dobiva Mornar 4:3 i Korčulu 3:2, da bi na kraju završili na četvrtom mjestu. Ivica Curtini je od 62 gola postigao 41, a uz njega igrali su: Danko Pavešić, Tomislav Mohorić, Jerko Štampalija, Ivo Volčić, Milan Prica, Vazmo Pavešić i igrač-trener Zdravko Kovačić.

Naredne 1955. godine mijenja se vaterpolsko natjecanje iz turnirskog formata u prvenstvo. Osim toga, po prvi je put odvojeno plivačko i vaterpolsko natjecanje, što je najviše pogodilo Primorje koje je imalo najdulja i najskuplja putovanja. U prvom kolu prvenstva riječki vaterpolisti pobjeđuju beogradski Partizan 3:1, rezultat koji ponavljaju i u uzvratnom kolu. U Herceg Novom gube 3:2 od Jadrana, a u Dubrovniku 5:2 od Juga. Utakmica u Dubrovniku ostala je zapamćena po međusobnom sukobljavanju igrača u vodi zbog neadekvatnih odluka suca Duvnjaka. Nakon napornih putovanja i lošeg gostujućeg niza, vaterpolisti Primorja imali su šansu na svom terenu osigurati plasman u finalnu grupu državnog prvenstva. U odlučujućoj utakmici na Gradskom kupalištu u Rijeci, Primorje je pobijedilo 3:1 Jadran iz Herceg Novog. Na završnom prvenstvu u vaterpolu, u prvom kolu odigranom u Splitu, protiv Mornara gube 3:1. Zanimljivo je što je utakmicu sudio dr. Henrik Kumar, kojega su prilikom suđenja prijašnje utakmice Primorja gledatelji bacili u more. Naslućivalo se suđenje u korist Mornara, što je argument koji se nadovezao na sljedeći poraz protiv splitskog Jadrana. Čelnici Primorja ulažu žalbu na sudački dvojac utakmice te se utakmica poništava i odigrava nova sljedeći dan. U toj utakmici sudac Lambaša iz Beograda dosudio je čak četiri četverca protiv Primorja. Nakon što je prvi od ta četiri obranio, u znak prosvjeda zbog olakog dosuđivanja četveraca, Zdravko Kovačić okreće leđa i ostale četverce ne brani. Utakmicu s Jugom gube 6:0, ali igrali su bez četiri glavna igrača, tj. Curtinija, Kovačića, Tijanića i Mohorića. Na kraju su prvenstvo završili na petom mjestu, tj. predzadnjem u završnici.

Momčad Primorja 1956. godine.

Sljedeće sezone događa se pravi šok. Od deset utakmica u Prvoj saveznoj ligi, Primorje uspijeva pobijediti u samo tri: u prvom kolu splitski Jadran 3:2, u četvrtom kolu 5:2 Jadran iz Herceg Novog te u petom kolu Jug 2:1. Sve ostale utakmice su izgubili i potom su s šestog, tj. posljednjeg mjesta ispali iz lige. Vaterpolsko prvenstvo Druge lige 1957. godine održalo se na Paliću kraj Subotice. Primorjaši su u deset utakmica ostvarili devet pobjeda te se ponovno vratili u Prvu ligu. Nažalost, nisu se uspjeli zadržati dugo, odmah sljedeće sezone ponovno ispadaju, ovoga puta na duže vrijeme. Posljednju prvoligašku momčad Primorja 1958. godine činili su: Andre Bahorić, Brguljan, Danko Pavešić, Igor i Boris Koprivnikar, Darko Zamolo, Jerko Štampalija, Ivo Viola, Tomislav Mohorić, Božidar Bakorić, Vojko Baraba i Mario Vukelić.

Desetljeće u drugoj ligi (1959. – 1970.)

Nakon drugog ispadanja iz Prve lige, vaterpolistima Primorja slijedila je duga borba za povratak u viši rang. Pokušaj ekspresnog povratka nije upalio 1959. godine. Čak ni vješta obrana Zdravka Ćire Kovačića na vratima nije pomogla osigurati Riječanima više od drugog mjesta. Sljedeće sezone, 1960., prvo ili drugo mjesto bilo je potrebno za promociju. U posljednjim utakmicama pobjeđuju KPK i Spartak, ali poraz od splitskog POŠK-a stavlja ih na treće mjesto. Time dobivaju pravo na kvalifikacije s osmom ekipom Prve lige, u ovom slučaju Partizanom iz Beograda. Primorje zbog potpune nespremnosti i nemogućnosti iole pristojnijeg treniranja otkazuje kvalifikacije i ostaje u ligi.

Momčad Primorja 1961. godine.

Pred kraj sezone 1961., odmjeruju snage protiv kotorskog Primorca, ujedno i glavnog konkurenta za ulazak u Prvu ligu. Na Gradskom kupalištu pred tisuću animiranih gledatelja u tijesnoj utakmici pobijedili su rezultatom 3:2, čime nada u uspjeh u prvenstvu Druge lige polako prelazi u usmjerenje. Posljednje utakmice sezone igraju se dijelom u Kotoru, dijelom u Beogradu. Primorje se buni, želi turnir u Rijeci, ulaže prosvjed, jer se u prošle dvije sezone također igrala završnica u spomenutim gradovima. Klub postavlja pitanje o favoriziranju klubova iz Kotora i Beograda unutar saveza. Veći upitnik je postavljen nakon što je savez priznao da su ponudu iz Beograda dobili nakon riječke i to nakon zakazanog roka. No uz priznanje nije došlo do ispravke, savez odbija prosvjed Primorja i utakmice se nastavljaju u Kotoru i Beogradu. U Kotoru Primorac pobjeđuje 3:2 Primorje, u Beogradu Primorje pobjeđuje 4:2 Primorac. Na tablici je Primorje stajalo ispod Primorca s porazom više. Nada Primorjaša ovisila je o utakmici zadnjeg kola između Primorca i Crvene zvezde. U tijesnoj utakmici gdje su Beograđani promašili dva četverca, Primorac slavi rezultatom 3:2. Jedan pogodak spriječio je Primorje u povratku u elitu. Za momčad Primorja 1961. godine igrali su: Tomislav Mohorić, Vojko Baraba, Ivica Hurčak, Božidar Bakotić, Frane Dobrila, Mario Vukelić, Vlado Rajković, Boris Koprivnikar, Anton Vujić, Ivo Viola, Ivica Šnurer i Milivoj Perović.

Sljedeće sezone Primorjaši se bore da ostanu drugoligaši! Na kraju sezone završavaju na predzadnjem mjestu iznad Ljubljane, a u Prvu ligu ulazi Crvena zvezda. Sezone 1963. imali su šansu osvetiti se kotorskom Primorcu koji je ispao u njihov rang. No pokazali su se prejakim za Riječane. Iste sezone se ekspresno vraćaju, dok Primorje i dalje čeka svoj povratak. Sezonu 1963. su igrali: Frane Dobrila, Ivica Šnurer, Mario Vukelić, Tomislav Mohorić, Milivoj Perović, Boris Koprivnikar i Andre Bahorić.

Godinu nakon na mjesto trenera momčad preuzima proslavljeni vaterpolski reprezentativac Lovro Radonić. Uvjereno najavljuje povratak Primorja u Prvu ligu pod svaku cijenu. Ulaze u novu sezonu s novim formatom, naime igra se liga u dvije skupine – sjeverna i južna. Riječanima je pripala južna skupina koja se igra prvim dijelom prvenstva na Korčuli, a drugim u Rijeci. U grupi s Primorjem su domaćini iz KPK te kranjski Triglav i Jedinstvo iz Zadra. Vaterpolisti Primorja u Korčuli svladavaju KPK 6:2, Triglav 5:0, Jedinstvo 5:3, a u Rijeci nastavljaju niz s KPK 4:1, Triglavom 6:1 i Jedinstvom 6:2. Odlični rezultati odražavaju se i u organizaciji. Naime, nekoliko dana prije turnira na Gradskom kupalištu Mario Vukelić, tada ponajbolji igrač momčadi, dobiva zadatak da nabavi nove mreže i oboji vratnice gola, a Igor Koprivnikar, koji je bio i tehniko, morao je drugu četvrtinu utakmice KPK – Triglav zbog žestokog nastanka valova odstajati u moru i pridržavati konopac kojim su vrata bila vezana za betonske stupove plivališta. Završni dio prvenstva igra se u Rijeci. Primorje s Crvenom zvezdom igra neriješenu utakmicu 3:3, a pobjeđuje Bečej 4:0 i KPK 5:3. U nastavku gube 4:0 od Zvezde i 3:2 od KPK, a pobjeđuju Bečej rezultatom 6:0. Crvena zvezda ulazi u Prvu ligu, Primorje ostaje na mjestu ispod njih i Jug se pridružuje drugoligaškom društvu. Konsolidaciju drže u osvajanju prvog Zimskog kupa grada Rijeke i drugom mjestu na zimskom prvenstvu države u Zagrebu.

Godine 1965. u Rijeci na bazenu Školjić po prvi se put održava Zimsko prvenstvo Jugoslavije. Sudjeluje 13 klubova, od kojih Primorje zauzima prvo mjesto. Već uobičajeno, vaterpolisti Primorja ne uspijevaju ući u Prvu ligu, što je borba koja će trajati do kraja Radonićeva angažmana kao trenera. Godine 1966. nisu mogli pružiti otpor Jugu koji se vraća u Prvu ligu. Primorje zauzima treće mjesto s igračima: Hurčak, Boris Koprivnikar, Milivoj Perović, Rubeša, Viškanić, Štrucelj, Tomislav Mohorić, Matejčić, Tomac, Markić, Šimunić i Đuro Cirković. Dok ljeti nemaju uspjeha, zimi bilježe uspjehe, pogotovo 1966. godine. Primorje pobjeđuje u trećem Zimskom kupu grada Rijeke, osvaja drugo mjesto na Zimskom prvenstvu u Zagrebu i pobjeđuje na prvom Zimskom prvenstvu za pionire. U to vrijeme vaterpolisti Primorja teško održavaju kontinuitet preko ljeta i zime. Najveći problem bio je nedostatak ljetnog bazena, problem koji je pratio klub kroz većinu njegove povijesti.

Pred zimsko prvenstvo 1967. godine, trener Lovro Radonić najavljivao je prvenstvo medijima u velikom pesimizmu. Iako zabrinjavajuće, opravdano je činjenicom da desetak dana pred početak prvenstva niti na jednom treningu nije bila kompletna momčad. Prednost su dobili mlađi igrači: Matejčić, Brusić, Brkljačić, Maračić, Viškanić, Rubeša, Markić, Štrcelj, Šimunić, Cirković, Simčić i Linšak. U šest odigranih kola tog prvenstva imali su jednu neriješenu utakmicu i sve ostale gubili. Igra koja se zbivala na bazenu potvrdila je izjave Lovra Radonića. Na ljetnom prvenstvu Druge lige u Korčuli i Splitu, Primorjaši su se borili za opstanak u ligi. Ostvareno je pet pobjeda i doživljeno osam poraza.

Povodom 60. godišnjice kluba 1968. godine, vaterpolisti zajedno s ostalim selekcijama kluba održali su prigodnu proslavu na Školjiću. Vaterpolisti Primorja ugostili su dubrovački Jug i pobijedili rezultatom 7:6. Osim dobre utakmice, na godišnjicu se Tomislav Mohorić umirovio od aktivnog igranja. Iste godine nisu se uspjeli plasirati u Prvu ligu, no iako je vidljiv napredak u momčadi, dolazi do trenerske smjene. Nakon četiri godine odlazi Lovro Radonić, a za trenera je angažiran Zagrepčanin Vlado Rajković. Kao savjetnik Primorja subotom i nedjeljom dolazi u Rijeku i tim danima vodi treninge. Kad je odsutan, zamjenjuje ga Tomislav Mohorić. Prvenstvo su završili na trećem mjestu, ispod KPK-a i POŠK-a.

Metkovčan Frane Nonković dolazi u Primorje na mjesto trenera 1969. godine. Dolazak bivšeg reprezentativca bio je pomalo ilegalan. Ostavši bez licence za igranje u Crvenoj zvezdi, Riječani su iskoristili priliku i osigurali ga trenerskim angažmanom. Te godine Primorjaši su ostali u drugoj ligi, ali stvorila se nova generacija juniora kojoj treba trener i suigrač formata Frane Nonkovića. Sljedeće godine dobiva i pravo igranja te dostojna kampanja za ulazak u Prvu ligu počinje. Nastup Primorja na plivalištu Volosko počinje u velikom stilu. Svladan je Bečej 15:1, nakon što je poveo 1:0! S Crvenom zvezdom doživljava minimalan poraz u Beogradu, ali ju u Voloskom sigurno pobjeđuje 6:2. Kroz sezonu na domaćim utakmicama Riječane bodri prosječno po 2000 gledatelja. Nastavak oba okršaja s KPK potvrđuje izglede da je Primorje nezadrživo. Tome u prilog ide i rezultat Crvene zvezde u Zadru, gdje s Jedinstvom igra 5:5. Nezadovoljna rezultatom Zvezda se žali zbog nastupa jednog igrača u redovima Zadrana, komisija spremno čeka na žalbu i odmah rješava poništavanje utakmice s rezultatom 6:0 u korist Zvezde.

Primorje prvak Druge lige 1970. godine.

Prava drama se zakuhala pri završnici u koju Primorje i Crvena zvezda ulaze s istim brojem bodova. Posljednja dva kola Primorje pobjeđuje 19:9 Jedinstvo i 17:4 Ljubljanu. Zbog neriješene utakmice Crvene zvezde i Spartaka iz Subotice, Riječani su s bodom više osvojili prvo mjesto i pravo na kvalifikacije s Rivijerom iz Đenovića. Prvu utakmicu u gostima remizirali su 6:6, a u domaćoj utakmici na Voloskom dominiraju pobjedom 9:2 i nakon 12 godina vraćaju se u Prvu ligu. Momčad koja je vratila Primorje u prvoligaško društvo činili su: Antonio Battistella, Marasović, Boris Koprivnikar, Franjo Nikolov, Lovrović, Linšak, Štrucelj, Simčić, Brkljačić, Viškanić i trener-igrač Frane Nonković. Primorje time otvara novo poglavlje u svojoj povijesti.

Imena kroz povijest

• SSK Victoria Sušak (1908.  – 1910.)
• HŠK Victoria Sušak (1910.  – 1918.)
• JŠK Victoria Sušak (1919.  – 1945.)
• FD Primorac Sušak (1945.  – 1947.)
• VK Primorje Sušak (1947.  – 1948.)
• VK Primorje Rijeka (1948.  – 1992.)
• VK Primorje Croatia Line Rijeka (1992.  – 1999.)
• VK Primorje Riječka Banka Rijeka (1999.  – 2003.)
• VK Primorje Erste Bank Rijeka (2003.  – danas)

Grbovi kluba

• 
  Grb HŠK Victoria Sušak
• 
  Grb JŠK Victoria Sušak
• 
  Grb FD Primorac Sušak

Bazen

Vaterpolisti Primorja dobili su zimski bazen na Školjiću 1963. godine. Uz dimenzije od 25 x 12,5 x 1,80 do 3,80 metara, bile su i skakaonice od jednog, tri i pet metara te tribine uz dvije galerije čiji je sveukupni kapacitet bio do 700 gledatelja.

Plivalište Bazeni Kantrida se nalaze na Kantridi. Objekt je izgrađen 1972. godine, a rekonstruiran je 2008. i 2011. godine.

Vaterpolisti Primorja koriste Olimpijski bazen 1. Unutar bazena stane 1200 gledatelja. U novom kompleksu našli su se i restoran, caffé bar, trgovine, fitness, welness, zatim uredske prostorije, prostorije za sastanke, te velika garaža s 150 parkirnih mjesta.

Izvor: [1]

Navijači

KN navijača VK Primorje je službeni klub navijača. Iako je djelovala već prije kao neformalna skupina od 2014. godine, registrirani su kao klub navijača. Prate i bodre vaterpoliste Primorja u Hrvatskoj i Europi. Skraćeni naziv za skupinu je Navijači Primorja

Himna kluba je „Uz Primorje do pobjede“ (2010.). Autor pjesme je Olja Dešić.

Rivalstva

Vaterpolisti Primorja imaju dugogodišnje rivalstvo s vaterpolistima dubrovačkoga Juga i zagrebačke Mladosti. Imali su i lokalni derbi s vaterpolistima opatijskog Kvarnera tijekom 90-ih i 2000-tih godina, kada su igrali zajedno u Prvoj ligi.

Uprava kluba

Upravu kluba čine: predsjednik Samir Barać, dopredsjednici Damir Glavan i Domagoj Gravovac, tajnica Lara Brozičević, referentna organizacije Alexandra Ratković i članovi izvršnog odbora kojeg čine: Velibor Panjković, Maja Depikolzuane, Marino Vukelić, Željko Šimac, Franjo Mihelčić, Neven Jušić, Kristian Tončić, Hrvoje Grabovac i Luka Ivančić.

Trenutno vodstvo momčadi čine:

• Glavni trener: Igor Hinić
• Pomoćni trener: Boban Voštić

Izvori: [2]

Sezone

Kraljevina SHS/Jugoslavija

Unutar tablice prikazane su sezone od početka Jugoslovenskog vaterpolskog prvenstva, 1921. godine, do kraja 1940. godine.

Sezona Rang Liga Pozicija 1921. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 4. 1922. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 3. 1923. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 3. 1924. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 2. 1925. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 4. 1926. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 3. 1927. I. Prvenstvo Kraljevine SHS / 1928. I. Prvenstvo Kraljevine SHS 5. 1929. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 5. 1930. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 5. 1931. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije / 1932. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 3. 1933. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 2. 1934. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 3. 1935. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije / 1936. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije / 1937. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije / 1938. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1. 1939. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 3. 1940. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 2.

SFR Jugoslavija

Unutar tablice prikazane su sezone od početka "Jugoslovenskog vaterpolskog prvenstva", 1947. godine, do kraja 1991. godine.

Sezona Rang Liga Pozicija 1947. I. 1. savezna liga 5. 1948. I. 1. savezna liga 3. 1949. I. 1. savezna liga 4. 1950. I. 1. savezna liga 4. 1951. I. 1. savezna liga 4. 1952. I. 1. savezna liga 5. 1953. I. 1. savezna liga 4. 1954. I. 1. savezna liga 4. 1955. I. 1. savezna liga 5. 1956. I. 1. savezna liga 6. 1957. II. 2. savezna liga 1. 1958. I. 1. savezna liga 6. 1959. II. 2. savezna liga 2. 1960. II. 2. savezna liga 3. 1961. II. 2. savezna liga 3. 1962. II. 2. savezna liga 5. 1963. II. 2. savezna liga 2. 1964. II. 2. savezna liga - Jug 1. 1965. II. 2. savezna liga 1966. II. 2. savezna liga 3. 1967. II. 2. savezna liga 5. 1968. II. 2. savezna liga 3. 1969. II. 2. savezna liga 4. 1970. II. 2. savezna liga 1. 1971. I. 1. savezna liga 8. 1972. I. 1. savezna liga 9. 1973. I. 1. savezna liga 7. 1974. I. 1. savezna liga 7. 1975. I. 1. savezna liga 4. 1976. I. 1. savezna liga 5. 1977. I. 1. savezna liga 7. 1978. I. 1. savezna liga 3. 1979. I. 1. savezna liga 2. 1980. I. 1. savezna liga 8. 1981. I. 1. savezna liga 6. 1982. I. 1. savezna liga 7. 1983. I. 1. savezna liga 2. 1984. I. 1. savezna liga 3. 1985. I. 1. savezna liga 6. 1986. I. 1. savezna liga 10. 1987. I. 1. savezna liga 11. 1987./88. I. 1. savezna liga 12. 1988./89. I. 1. savezna liga 12. 1989./90. II. 1.B savezna liga 2. 1990./91. I. 1. savezna liga 9.

Hrvatska

Unutar tablice prikazane su sezone od početka "Hrvatskog vaterpolskog prvenstva", 1992. godine.

Sezona Rang Liga Pozicija 1991./92. I. 1. HVL 4. 1992./93. I. 1. HVL 5. 1993./94 I. 1. HVL 3. 1994./95. I. 1. HVL 7. 1995./96. I. 1. HVL 3. 1996./97. I. 1. HVL 6. 1997./98. I. 1. HVL 7. 1998./99. I. 1. HVL 5. 1999./00. I. 1. HVL 4. 2000./01. I. 1. HVL 5. 2001./02. I. 1. HVL 4. 2002./03. I. 1. HVL 3. 2003./04. I. 1. HVL 2. 2004./05. I. 1. HVL 4. 2005./06. I. 1. HVL 6. 2006./07. I. 1. HVL 6. 2007./08. I. 1. HVL 5. 2008./09. I. 1. HVL 4. 2009./10. I. 1. HVL 3. 2010./11. I. 1. HVL 2. 2011./12. I. 1. HVL 2. 2012./13. I. 1. HVL 2. 2013./14. I. 1. HVL 1. 2014./15. I. 1. HVL 1. 2015./16 I. 1. HVL 2. 2016./17. I. 1. HVL 4. 2017./18. I. 1. HVL 5. 2018./19. I. 1. HVL 7. 2019./20. I. 1. HVL 5. 2020./21. I. 1. HVL 5. 2021./22. I. 1. HVL 6. 2022./23. I. 1. HVL 4. 2023./24. I. 1. HVL 3. 2024./25. I. 1. HVL 5.

Primorje u Europi

Regionalna liga

Unutar tablice prikazane su sezone VK Primorja u regionalnoj ligi.

Sezona	Natjecanje	Pozicija
2008./09.	Adriatic league	7.
2009./10.	Adriatic league	7.
2010./11.	Adriatic league	3.
2011./12.	Adriatic league	2.
2012./13.	Adriatic league	1.
2013./14.	Adriatic league	1.
2014./15.	Adriatic league – A1	1.
2015./16.	Adriatic league – A1	2.
2016./17.	Adriatic league – A1	7.
2017./18.	Adriatic league – A1	10.
2018./19.	Adriatic league – A2	4.
2019./20.	Adriatic league	6.
2023./24.	Regional waterpolo league	4.
2024./25.	Regional waterpolo league	9.

Uspjesi

Nacionalna natjecanja

• 1. HVL
  • Prvak (2): 2013./14., 2014./15.
  • Doprvak (5): 2003./04., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2015./16.
  • Treće mjesto (5): 1993./94., 1995./96., 2002./03., 2009./10., 2023./24.

• Hrvatski kup
  • Prvak (4): 1995./96., 2012./13., 2013./14., 2014./15.
  • Finalist (3): 2002./03., 2010./11., 2015./16.

• 1. savezna liga Jugoslavije
  • Doprvak (2): 1979., 1983.
  • Treće mjesto (1): 1948., 1978., 1984.

• 2. savezna liga Jugoslavije
  • Prvak (3): 1957., 1964. (Jug), 1970.

• Zimsko prvenstvo Jugoslavije
  • Prvak: 1965.
  • Doprvak: 1964.

• Prvenstvo SHS /Kraljevine Jugoslavije
  • Prvak (1): 1938.
  • Doprvak (4): 1924., 1933., 1940., 1979., 1983.

• Jugoslovenski kup
  • Prvak (1): 1979.
  • Finalist (1): 1976.

Europska natjecanja

• LEN Champions League
  • Finalist (2): 2011./12., 2014./15.
  • Treće mjesto (2): 2003./04., 2013./14.

• LEN Cup Winners' Cup
  • Finalist (2): 1976./1977.
  • Treće mjesto (2): 1979./80., 1995./96.

• LEN Euro Cup
  • Finalist (1): 2023./24.

• COMEN Cup
  • Prvak (1): 1996.

• Adriatic League
  • Prvak (3): 2012/13., 2013./14., 2014./15.
  • Doprvak (2): 2011./12., 2015./16.

Mlađi uzrasti

• Prvenstvo Hrvatske za juniore
  • Doprvak (1): 2022./23.
  • Treće mjesto (5): 2016./17., 2020./21., 2021./22., 2023./24., 2024./25.

• Prvenstvo Jugoslavije za juniore
  • Doprvak (1): 1953.

• Hrvatski kup za juniore
  • Prvak (2): 2021., 2025.

• Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore
  • Prvak (4): 2014./15., 2016./17., 2020./21., 2022./23.
  • Treće mjesto (4): 2015./16., 2018./19., 2019./20., 2021./22.

• Prvenstvo Hrvatske za kadete
  • Prvak (2): 2018./19., 2019./20.
  • Doprvak (1): 2015./16.
  • Treće mjesto (1): 2020./21.

• Prvenstvo Hrvatske za mlađe kadete
  • Prvak (1): 2014./15., 2017./18., 2018./19., 2019./20.
  • Doprvak (1): 2015./16.
  • Treće mjesto (1): 2016./17.

• Prvenstvo Hrvatske za nade
  • Prvak (1): 2016./17., 2017./18.
  • Doprvak (1): 2014./15., 2015./16., 2018./19.

• Prvenstvo Hrvatske za mlađe nade
  • Treće mjesto (2): 2017./18., 2024./25.

Reprezentativci

Popis reprezentativnih igrača koji su igrali za VK Primorje:

György Kutasi Boris Polić Vazmoslav Pavešić Janko Matković Dušan Marčeta Hektor Mini Ivica Jobo Kurtini Vlado Polić Zdravko Kovačić Božo Grkinić Frane Nonković Dejan Dabović Sergio Afrić Marijan Risek Zoran Mustur Zoran Roje Andrija Dorošev Damir Glavan Igor Hinić Damir Burić Samir Barać Nikola Franković Davor Car Vedran Jerković Goran Volarević Ivan Buljubašić Anđelo Šetka Paulo Obradović Sandro Sukno Frano Vićan Miho Bošković Petar Muslim Marko Jelača Duje Jelovina Danijel Premuš Josip Vrlić Ivan Krapić Tin Brubnjak Fran Čubranić Mauro Ivan Čubranić Vladimir Vujasinović Marko Radulović Antonio Petrović Darko Brguljan Marko Blažić Jaša Kadivec Dániel Varga Dénes Varga Cosmin Radu Xavier García Maroš Tkáč

Bitni igrači

Unutar popisa bitnih igrača nisu uključeni reprezentativci s liste iznad.

Duško Marčeta Janko Matković Mario Vukelić Tomislav Mohorić Zdenko Tijanić Danko Pavešić Boris Koprivnikar Igor Koprivnikar Boško Vuksanović Duško Negovetić Andre Bahorić Ivo Viola Vojko Baraba Franjo Nikolov Jerko Štampalija Božidar Baković Antonio Battistella Marijan Risek Zvonko Brkljačić Miljenko Ban Damir Radonić Damir Prlja Albert Brala Mladen Mišković Ugo Marinelli Gojko Dragojević Borna Vojinović Zlatko Bibanović Igor Petrić Igor Rendić Davor Vukelić Alen Unković Borna Vojinović David Burburan Viktor Burburan Danijel Benić Davor Car Vanja Gović Oleksandr Tiškivski Goran Sablić Erik Bukovac Mario Gudić Andrej Brala Alen Brala Luka Križanec Duje Peroš Dario Rakovac Mislav Vrlić Lovro Paparić Karlo Babić

Treneri

• Branko Lončar (1914.)
• Vazmoslav Pavešić
• Filip Bonačić
• Zdravko Kovačić (1954.)
• Ivica Curtini
• Vjekoslav Despot
• Igor Koprivnikar
• Ivan Šamanić
• Ivan Tomić
• Toni Petrić
• Vlado Rajković (1961. – 1964.)
• Lovro Radonić (1964. – 1968.)
• Vlado Rajković i Tomislav Mohorić (1968.)
• Frane Nonković (1969. – 1979.)
• Đuro Cirković (1979.)
• Ljubiša Mečkić (1980.)
• Zoran Roje (1980. – 1981.)
• Feđa Pjenović (1981. – 1982.)
• Dejan Dabović (1982. – 1985.)
• Nikola Pajalić (1985.)
• Dejan Dabović (1986. – 1987.)
• Frane Nonković (1987. – 1989.)
• Ozren Bonačić (1989.)
• Dejan Dabović (1990. – 1991.)
• Zlatko Bibanović (1991. – 1992.)
• Željko Tonković (1992.)
• Zoran Roje (1993. – 2003.)
• Željko Tonković (2003. – 2005.)
• Zoran Roje (2005. – 2010.)
• Ivan Asić (2011. – 2016.)
• Igor Hinić (2017. – danas)

Predsjednici

• Zdravko Kovačić
• Predrag Vojinović
• Boris Koprivnikar
• Marijan Vukelić
• Želimir Perović
• Marijan Risek
• Marin Modrić
• Marijan Brala
• Sanjin Kajba
• Berislav Matijević
• Dalibor Goleš
• Željko Vidan (2005. – 2009.)
• Predrag Sloboda (2009. – 2017.)
• Samir Barać (2017. – danas)

Ostali sportovi

Osim vaterpola, Victoria i kasnije Primorje imali su razne selekcije u mnogim drugim sportovima.

Među njima su:

• HSK Victoria – Selekcija igračica sporta hazena. Popularni sport nalik rukometu igran početkom 20. stoljeća, između dva rata.
• KDP Primorje – Klub daljinskog plivanja koji je osnovan 2010. godine.
• KK Primorje – Košarkaška selekcija koja je započela 1938. godine kao Victoria.
• NK Victoria – Nogometni klub osnovan 1908. godine. Začetnik Primorja.
• PK Primorje – Plivački klub koji datira od 1912. godine.
• RK Primorje – Rukometna selekcija koja je bila aktivna tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
• ŽVK Primorje – Osnovan prvo kao ženska vaterpolska selekcija, kasnije zaseban klub, te ponovno dio ŠD Primorje '08.

Izvori

• Danko Pavešić, Srećko Cuculić - Victoria - Primorje 1908 - 1998 (ŠD Primorje 08, 1998.)
• HVS - Stoljeće hrvatskog vaterpola (2010.)
• Sušačka revija: Broj 62/63
• SportCom.hr: SKUPŠTINA VK-a PRIMORJE Samir Barać postao predsjednik VK-a Primorje