Povijest vaterpola na Kvarneru

Početci vaterpola na Kvarneru (1908. – 1945.)

Prvi doticaj vaterpola na Kvarneru usko je povezan s poviješću Victorije sa Sušaka, koja je kroz 1910-e održavala prve smotre u plivanju. Isto 1910. godine zabilježeno je natjecanje u plivanju u Crikvenici.

Otvaranjem raznih kupališta na području današnje Rijeke, najbitniji za plivanje i vaterpolo u počecima bili su: Gradsko kupalište i kupalište kod hotela Jadran, tj. hotel kupalište Jadran.

Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.

Prva zabilježena javna trening-utakmica u kojoj je, uz ostale plivačke discipline, prikazan i vaterpolo, dogodila se 10. srpnja 1914., 17 dana prije početka Prvoga svjetskog rata. Prvo poratno natjecanje održalo se 3. kolovoza 1919. godine na kupalištu Klotilda na Pećinama. Uz plivanje od jedne grede u more, bez okretišta, 100 m odjednom, pruga 400 m također bez okretišta, igrao se i vaterpolo. Vratnice za vaterpolo, koji se inače igrao nogometnom loptom, bile su skalupljene od jednog tavalona, dvije okomite letve i poprečnog konopa koji je postavljen kao prečka. Igralište nije bilo ograđeno, pa je bio aut kad bi lopta udarila u neku od susjednih grota, u betonski gat ili kad bi se lopta izgubila među barakama koje su ujedno bile i tribine za gledatelje. Na toj povijesnoj priredbi nastupili su: Rade, Drago i Stanko Krišković, Stanko Radović, Jovo Espanović, Vitomir Vranić, Neven Mohović, Rudi i Julije Reš, Tone Grubiša, Slavko Banić, Marijan Kovačević, Marijan Prospek i Slavko Mićo Blažina.

Vaterpolo sekcija Victorije službeno je formirana 1921. godine. Vaterpolisti Victorije nastupali su u Prvenstvu SHS tijekom 1920-ih, postigavši najviše drugo mjesto 1924. godine. Prvenstvo 1927. godine održalo se na Sušaku od 6. do 8. kolovoza. U sklopu priprema za prvenstvo na domaćem terenu, odigrali su utakmicu s jednim sastavom iz Karlovca u Kraljevici.

U Kostrenu je vaterpolo došao 1930. godine, kada je u plivačkom klubu, tada već starom šest godina, osnovan i vaterpolski klub Jadran. Tijekom 1930-ih, vaterpolo je, uz nogomet, bio najpopularniji sport u Kostreni. Značajni vaterpolisti u Kostreni u ovome razdoblju bili su: Franić Paškvan i Tiho Vrha, Slavko Paškvan, Rudi Paškvan, Ivica Vičić, Srećko Vičić i Viktor Vičić, Viktor Mažar, Božo Suzanić i Radovan Bašić.

Dvije godine nakon Jadrana nastaje vaterpolski klub u Crikvenici kao sekcija Crikveničkoga plivačkog kluba (ili CPK), koji uz plivanje osniva i vaterpolsku momčad. Oba kluba igrala su u istoj ligi 1930-ih s vaterpolistima Orijenta (Sušak), Novog Vinodolskog i drugima izvan kraja.

Na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu nastupio je za reprezentaciju Mađarske György Kutasi, rođeni Riječanin. Bio je drugi vratar mađarske reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju. Na istom turniru Victoria je imala dva natjecatelja: vaterpolista Borisa Polića i plivača Zmaja Defilipisa.

Victorijaši 1938. godine, prvaci Kraljevine Jugoslavije.

Krajem desetljeća vaterpolisti Viktorije osvajaju Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1938. godine, pobijedivši 7:5 ljubljansku Iliriju. Titulu prvaka Jugoslavije osvojili su: Janko Matković, Vlado Polić, Dušan Marčeta, Ivica „Jobo“ Curtini, Božo Grkinić, Boris Polić i igrač-trener Vazmoslav Pavešić.

Dolaskom Drugog svjetskog rata obustavljaju se sportske aktivnosti 1941. godine i sportaši odlaze na bojište.

Klubovi

Kvarnerski reprezentativci u vaterpolu

Muškarci
 
Žene

Strani vaterpolo reprezentativci koji su igrali na Kvarneru

Muškarci
 
Žene

Poznati treneri

Izvori