No edit summary
Line 2: Line 2:
===Početci vaterpola na Kvarneru (1908. – 1945.)===
===Početci vaterpola na Kvarneru (1908. – 1945.)===


Prvi doticaj vaterpola na Kvarneru usko je povezan s poviješću „[[VK Primorje Rijeka|Victorije]]" sa Sušaka koji su kroz 1910-e održavali prve smotre u plivanju. Isto 1910. godine zabilježeno je natjecanje u plivanju u Crikvenici.  
Prvi doticaj vaterpola na Kvarneru usko je povezan s poviješću „[[VK Primorje Rijeka|Victorije]]“ sa Sušaka koji su kroz 1910-e održavali prve smotre u plivanju. Isto 1910. godine zabilježeno je natjecanje u plivanju u Crikvenici.  


Otvaranjem raznih kupališta na području današnje Rijeke, najbitnija za plivanje i vaterpolo u početcima bili su: „Gradsko kupalište" i kupalište kod hotela „Jadran", tj. „Hotel kupalište Jadran".
Otvaranjem raznih kupališta na području današnje Rijeke, najbitnija za plivanje i vaterpolo u početcima bili su: „Gradsko kupalište“ i kupalište kod hotela „Jadran“, tj. „Hotel kupalište Jadran".
[[File:Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.jpg|thumb|right|250px| Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.]]
[[File:Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.jpg|thumb|right|250px| Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.]]
Prva zabilježena javna trening-utakmica u kojoj je, uz ostale plivačke discipline, prikazan i vaterpolo, dogodila se 10. srpnja 1914., 17 dana prije početka Prvog svjetskog rata.
Prva zabilježena javna trening-utakmica u kojoj je, uz ostale plivačke discipline, prikazan i vaterpolo, dogodila se 10. srpnja 1914., 17 dana prije početka Prvog svjetskog rata.
Prvo poratno natjecanje održalo se 3. kolovoza 1919. godine, na kupalištu „Klotida" na Pećinama. Uz plivanje od jedne grede u more, bez okretišta, 100 m odjednom, pruga 400 m također bez okretišta, bio je i vaterpolo. Vratnice za vaterpolo koji se inače igrao nogometnom loptom, bile su skalupljene od jednog tavalona, dvije okomite letve i poprečnog konopa koji je postavljen za prečku. Igralište nije bilo ograđeno, pa je bio aut kad bi lopta udarila u neku od susjednih groba, u betonski gat i kad bi se lopta izgubila među barakama koje su ujedno bile i tribine za gledatelje.
Prvo poratno natjecanje održalo se 3. kolovoza 1919. godine, na kupalištu „Klotida“ na Pećinama. Uz plivanje od jedne grede u more, bez okretišta, 100 m odjednom, pruga 400 m također bez okretišta, bio je i vaterpolo. Vratnice za vaterpolo koji se inače igrao nogometnom loptom, bile su skalupljene od jednog tavalona, dvije okomite letve i poprečnog konopa koji je postavljen za prečku. Igralište nije bilo ograđeno, pa je bio aut kad bi lopta udarila u neku od susjednih groba, u betonski gat i kad bi se lopta izgubila među barakama koje su ujedno bile i tribine za gledatelje.
Na toj povijesnoj priredbi nastupili su: Rade, Drago i Stanko Krišković, Stanko Radović, Jovo Espanović, Vitomir Vranić, Neven Mohović, Rudi i Julije Reš, Tone Grubiša, Slavko Banić, Marijan Kovačević, Marijan Prospek i Slavko Mićo Blažina.
Na toj povijesnoj priredbi nastupili su: Rade, Drago i Stanko Krišković, Stanko Radović, Jovo Espanović, Vitomir Vranić, Neven Mohović, Rudi i Julije Reš, Tone Grubiša, Slavko Banić, Marijan Kovačević, Marijan Prospek i Slavko Mićo Blažina.


Vaterpolo selekcija „Victorije" službeno je formirana 1921. godine.
Vaterpolo selekcija „Victorije“ službeno je formirana 1921. godine.
Vaterpolisti „Victorije" nastupali su u Prvenstvu SHS tijekom 1920-ih, postigavši najviše drugo mjesto 1924. godine. Prvenstvo 1927. godine održalo se na Sušaku od 6. do 8. kolovoza. U sklopu priprema za prvenstvo na domaćem području, odigrali su utakmicu s jednim sastavom iz Karlovca u Kraljevici.
Vaterpolisti „Victorije“ nastupali su u Prvenstvu SHS tijekom 1920-ih, postigavši najviše drugo mjesto 1924. godine. Prvenstvo 1927. godine održalo se na Sušaku od 6. do 8. kolovoza. U sklopu priprema za prvenstvo na domaćem području, odigrali su utakmicu s jednim sastavom iz Karlovca u Kraljevici.


U Kostreni je vaterpolo došao 1930. godine, kada je u plivačkom klubu, već starom tada šest godina, osnovan i vaterpolo klub „Jadran". Tijekom 1930-ih, vaterpolo je, uz nogomet, bio najpopularniji sport u [[Općina Kostrena|Kostreni]]. Značajni vaterpolisti u Kostreni u ovome razdoblju bili su: Franić Paškvan i Tiho Vrha, Slavko Paškvan, Rudi Paškvan, Ivica Vičić, Srećko Vičić i Viktor Vičić, Viktor Mažar, Božo Suzanić i Radovan Bašić.
U Kostreni je vaterpolo došao 1930. godine, kada je u plivačkom klubu, već starom tada šest godina, osnovan i vaterpolo klub „Jadran“. Tijekom 1930-ih, vaterpolo je, uz nogomet, bio najpopularniji sport u [[Općina Kostrena|Kostreni]]. Značajni vaterpolisti u Kostreni u ovome razdoblju bili su: Franić Paškvan i Tiho Vrha, Slavko Paškvan, Rudi Paškvan, Ivica Vičić, Srećko Vičić i Viktor Vičić, Viktor Mažar, Božo Suzanić i Radovan Bašić.


Dvije godine nakon „Jadrana" nastaje vaterpolski klub u Crikvenici kao sekcija „Crikveničkog plivačkog kluba" (ili „CPK"), koji uz plivanje zasniva i vaterpolsku momčad. Oba kluba igrali su istu ligu u 1930-ima sa vaterpolistima „Orijenta (Sušak), „Novog Vinodolskog" i drugima izvan kraja.
Dvije godine nakon „Jadrana“ nastaje vaterpolski klub u Crikvenici kao sekcija „Crikveničkog plivačkog kluba“ (ili „CPK“), koji uz plivanje zasniva i vaterpolsku momčad. Oba kluba igrali su istu ligu u 1930-ima sa vaterpolistima „Orijenta“ (Sušak), „Novog Vinodolskog“ i drugima izvan kraja.


Na olimpijadi 1936. godine u Berlinu nastupio je za reprezentaciju Mađarske [[György Kutasi]], rođeni Riječanin. Bio je drugi vratar mađarske reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju. Na istom turniru „Victoria" je imala dva natjecatelja: vaterpolista Borisa Polića i plivača Zmaja Defilipisa.
Na olimpijadi 1936. godine u Berlinu nastupio je za reprezentaciju Mađarske [[György Kutasi]], rođeni Riječanin. Bio je drugi vratar mađarske reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju. Na istom turniru „Victoria“ je imala dva natjecatelja: vaterpolista Borisa Polića i plivača Zmaja Defilipisa.
[[File:Victoria 1938 godine.jpg|thumb|left|250px|Victorijaši 1938. godine, prvaci Kraljevine Jugoslavije.]]
[[File:Victoria 1938 godine.jpg|thumb|left|250px|Victorijaši 1938. godine, prvaci Kraljevine Jugoslavije.]]
Krajem desetljeća vaterpolisti „Viktorije" osvajaju Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1938. godine, pobijedivši 7:5 ljubljansku „Iliriju". Titulu prvaka Jugoslavije osvojili su: Janko Matković, Vlado Polić, Dušan Marčeta, Ivica 'Jobo' Curtini, Božo Grkinić, Boris Polić i igrač-trener Vazmoslav Pavešić.
Krajem desetljeća vaterpolisti „Viktorije“ osvajaju Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1938. godine, pobijedivši 7:5 ljubljansku „Iliriju". Titulu prvaka Jugoslavije osvojili su: Janko Matković, Vlado Polić, Dušan Marčeta, Ivica 'Jobo' Curtini, Božo Grkinić, Boris Polić i igrač-trener Vazmoslav Pavešić.


Dolaskom Drugog svjetskog rata, obustavljaju se sportske aktivnosti 1941. godine i sportaši odlaze na bojište.
Dolaskom Drugog svjetskog rata, obustavljaju se sportske aktivnosti 1941. godine i sportaši odlaze na bojište.

Revision as of 16:47, 3 January 2026

Povijest vaterpola na Kvarneru

Početci vaterpola na Kvarneru (1908. – 1945.)

Prvi doticaj vaterpola na Kvarneru usko je povezan s poviješću „Victorije“ sa Sušaka koji su kroz 1910-e održavali prve smotre u plivanju. Isto 1910. godine zabilježeno je natjecanje u plivanju u Crikvenici.

Otvaranjem raznih kupališta na području današnje Rijeke, najbitnija za plivanje i vaterpolo u početcima bili su: „Gradsko kupalište“ i kupalište kod hotela „Jadran“, tj. „Hotel kupalište Jadran".

Gradsko kupalište Sušak 1928. godine.

Prva zabilježena javna trening-utakmica u kojoj je, uz ostale plivačke discipline, prikazan i vaterpolo, dogodila se 10. srpnja 1914., 17 dana prije početka Prvog svjetskog rata. Prvo poratno natjecanje održalo se 3. kolovoza 1919. godine, na kupalištu „Klotida“ na Pećinama. Uz plivanje od jedne grede u more, bez okretišta, 100 m odjednom, pruga 400 m također bez okretišta, bio je i vaterpolo. Vratnice za vaterpolo koji se inače igrao nogometnom loptom, bile su skalupljene od jednog tavalona, dvije okomite letve i poprečnog konopa koji je postavljen za prečku. Igralište nije bilo ograđeno, pa je bio aut kad bi lopta udarila u neku od susjednih groba, u betonski gat i kad bi se lopta izgubila među barakama koje su ujedno bile i tribine za gledatelje. Na toj povijesnoj priredbi nastupili su: Rade, Drago i Stanko Krišković, Stanko Radović, Jovo Espanović, Vitomir Vranić, Neven Mohović, Rudi i Julije Reš, Tone Grubiša, Slavko Banić, Marijan Kovačević, Marijan Prospek i Slavko Mićo Blažina.

Vaterpolo selekcija „Victorije“ službeno je formirana 1921. godine. Vaterpolisti „Victorije“ nastupali su u Prvenstvu SHS tijekom 1920-ih, postigavši najviše drugo mjesto 1924. godine. Prvenstvo 1927. godine održalo se na Sušaku od 6. do 8. kolovoza. U sklopu priprema za prvenstvo na domaćem području, odigrali su utakmicu s jednim sastavom iz Karlovca u Kraljevici.

U Kostreni je vaterpolo došao 1930. godine, kada je u plivačkom klubu, već starom tada šest godina, osnovan i vaterpolo klub „Jadran“. Tijekom 1930-ih, vaterpolo je, uz nogomet, bio najpopularniji sport u Kostreni. Značajni vaterpolisti u Kostreni u ovome razdoblju bili su: Franić Paškvan i Tiho Vrha, Slavko Paškvan, Rudi Paškvan, Ivica Vičić, Srećko Vičić i Viktor Vičić, Viktor Mažar, Božo Suzanić i Radovan Bašić.

Dvije godine nakon „Jadrana“ nastaje vaterpolski klub u Crikvenici kao sekcija „Crikveničkog plivačkog kluba“ (ili „CPK“), koji uz plivanje zasniva i vaterpolsku momčad. Oba kluba igrali su istu ligu u 1930-ima sa vaterpolistima „Orijenta“ (Sušak), „Novog Vinodolskog“ i drugima izvan kraja.

Na olimpijadi 1936. godine u Berlinu nastupio je za reprezentaciju Mađarske György Kutasi, rođeni Riječanin. Bio je drugi vratar mađarske reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju. Na istom turniru „Victoria“ je imala dva natjecatelja: vaterpolista Borisa Polića i plivača Zmaja Defilipisa.

Victorijaši 1938. godine, prvaci Kraljevine Jugoslavije.

Krajem desetljeća vaterpolisti „Viktorije“ osvajaju Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1938. godine, pobijedivši 7:5 ljubljansku „Iliriju". Titulu prvaka Jugoslavije osvojili su: Janko Matković, Vlado Polić, Dušan Marčeta, Ivica 'Jobo' Curtini, Božo Grkinić, Boris Polić i igrač-trener Vazmoslav Pavešić.

Dolaskom Drugog svjetskog rata, obustavljaju se sportske aktivnosti 1941. godine i sportaši odlaze na bojište.

Klubovi

Kvarnerski reprezentativci u vaterpolu

Muškarci
 
Žene

Strani vaterpolo reprezentativci koji su igrali na Kvarneru

Muškarci
 
Žene

Poznati treneri

Izvori