HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.

HNK Rijeka
Puno ime: Hrvatski nogometni klub Rijeka
Osnovan: 1946.
Sport: Nogomet
Igralište: Stadion HNK Rijeka
Kapacitet: 8279
Navijači: Armada
Liga: HNL (2025./26.)
Rang lige: I.
Službenica stranica: https://nk-rijeka.hr/

Klub je osnovan 29. srpnja 1946. godine kao dvojezični klub FD Kvarner – SCF Quarnero. Godine 1954. klub mijenja ime u NK Rijeka, da bi 1995. dobio sadašnje ime. U prosincu 2020. godine predsjednik kluba Damir Mišković promijenio je datum osnutka kluba i povezao povijest s talijanskim klubovima Olympia, Gloria i Fiumana.

HNK Rijeka je osvojila državni naslov prvaka dva puta (2016./17., 2024./25.), Hrvatski kup devet puta (2005., 2006., 2014., 2017., 2019., 2020. i 2025.), jedan Hrvatski superkup (2014.) i dva kupa bivše države (1978. i 1979.). Treći je najuspješniji nogometni klub u povijesti Hrvatske, iza vječnih rivala Dinama i Hajduka.

Klub je isto tako imao značajne rezultate u mlađim uzrastima kroz svoju povijest. Najznačajniji polaznici Škole nogometa HNK Rijeka bili su: Petar Radaković, Marijan Brnčić, Miloš Hrstić, Nenad Gračan, Mauro Ravnić, Damir Desnica, Mladen Mladenović, Elvis Brajković, Daniel Šarić, Mario Tokić, Boško Balaban, Igor Budan, Ivan Močinić, Andrej Prskalo i Ivan Smolčić, koji su nastupali za reprezentaciju.

Dok su kroz klub prošli razni reprezentativci, pa čak i svjetska imena, kao što su Josip Skoblar, Fredi Bobic, Andrej Kramarić i drugi.


Povijest

Imena kroz povijest

  • NK Kvarner Rijeka (1946.  – 1954.)
  • NK Rijeka (1954.  – 1995.)
  • HNK Rijeka (1995.  – danas)

Grbovi kluba

Stadion

Kantrida

Stadion Kantrida otvoren je 1. lipnja 1913. Tijekom vladavine Kraljevine Italije, stadion je bio glavno igralište prethodnicima Rijeke - Olympiji i Fiumani.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata stadion je oštećen te, nakon što je pod novim brendom Kvarner, klub odigrao na njemu cijelu prvu polovicu prve sezone u jugoslavenskom prvenstvu, stadion kreće u obnovu.

Klub od 1947. igra na obnovljenom Omladinskom igralištu (tada "Campetto Cellini") do povratka na Kantridu 1951. godine.

Stadion Kantrida se ponovo obnavlja pri povratku kluba u Prvu saveznu ligu u sezoni 1958./59., i do tada zemljani teren dobiva travnati pokrivač.

Sredinom 1960-ih uz postojeću tribinu dograđena je i produžena nova betonska tribina u smjeru zapada. Kasnijom dogradnjom istočne strane i detaljnom rekonstrukcijom atletske staze, koja je u to doba dobila najmoderniju tartansku podlogu. Tijekom 1970-ih nastavljeno je moderniziranje i uređivanje stadiona.

U toj etapi završena je dogradnja visokih tribina na polukružnim dijelovima istočne i zapadne strane stadiona, čime je dobio sadašnji izgled.

Rujevica

Rujevica (službeno "Stadion HNK Rijeka") je od 2015. glavni stadion HNK Rijeke. Uz predstavljanje novog projekta preuređenog i većeg stadiona Kantrida, Rijeka je od kolovoza 2015. godine počela igrati na novoizgrađenom stadionu Rujevica, s kapacitetom od 8279 mjesta.

Armada

Službena navijačka skupina HNK Rijeke je Klub navijača Armada. Armada je osnovana 9. svibnja 1987. godine na terasi kafića robne kuće Rijeka. Između tridesetak mladića na terasi, Edi Rauhar predlaže ime Armada. Od svojeg osnutka prate i bodre Rijeku i ostale prvoligaše drugih sportova u Rijeci kao što su MRK Zamet, VK Primorje , KK Kvarner 2010 i HMNK Rijeka.

Najpoznatiji slogani Armade su: Forza Fiume!, Sami protiv svih, Krepat, ma ne molat! i Vavek Rijeka.

Kroz desetljeća članovi Armade uređuju grad i okolicu radnim grafitima i muralima posvećenim HNK Rijeci.

Drugi

Prije Armade, najraniji doživljaji organiziranog navijanja za Rijeku počeli su daleke 1958. kada je Rijeka primljena u Savezne kvalifikacije za Prvu ligu. Povratku navijača s kvalifikacijskih utakmica u Kruševcu i Subotici na željezničkom kolodvoru prisustvovao je velik broj navijača, o čemu svjedoči izjava sportskog novinara ‘La voce del popolo’ objavljena u listu NK Rijeka iz 1976. godine: ‘Sjećam se da je masa, dva sata prije, ispunila željezničku stanicu, u očekivanju ‘svoje Rijeke’. Ljudi sa zastavama i transparentima u čast Rijeke. Pjevalo se i čekalo sa sve većom nestrpljivošću. Kada je Rijeka stigla, nastao je opći juriš. Igrači, trener Ognjanov, maser Otmarich i ostali pratioci podignuti su na ramenima navijača i trijumfalno nošeni ulicama centra grada’. Takve primjere nalazimo u cijeloj povijesti navijanja u Rijeci.

Kroz sedamdesete i početkom osamdesetih godina obilježile su prave navijačke fešte, cijela regija živjela je za utakmice. Po nekoliko stotina brodica okićenih zastavama znalo se naći na moru ispred Kantride, pale se baklje, pojavljuju prvi transparenti (‘krepat ma ne molat – navijači Rubeši’, ‘kuliko Grobnik ima vina, tuliko nan Rika mila’, ‘naprijed Rijeka nevera sa Kvarnera’).

Prije organiziranih navijačkih skupina, pa i pjesama za Rijeku od glazbenih sastava poput Opatijskih Suvenira, na utakmicama na Kantridi svirala je Limena glazba Lovran.


Izvor: Web Armada

Rivalstva

Jadranski derbi, Dinamo-Rijeka derbi, Derby della Učka, Rijeka-Osijek derbi i Riječki gradski derbi.


Sezone

Unutar tablice prikazane su sezone od početka "Hrvatskog nogometnog prvenstva", 1992. godine.

Sezona Rang Liga Pozicija
1991./92. I. 1.HNL 6.
1992./93. I. 1.HNL 4.
1993./94. I. 1.HNL 6.
1994./95 I. 1.HNL 11.
1995./96. I. 1.A HNL 9.
1996./97. I. 1.A HNL 4.
1997./98. I. 1.HNL 7.
1998./99. I. 1.HNL 2.
1999./00. I. 1.HNL 4.
2000,/01. I. 1.HNL 10.
2001./02. I. 1.HNL 5.
2002./03. I. 1.HNL 9.
2003./04. I. 1.HNL 3.
2004./05. I. 1.HNL 4.
2005./06. I. 1.HNL 2.
2006./07. I. 1.HNL 7.
2007./08. I. 1.HNL 4.
2008./09. I. 1.HNL 3.
2009./10. I. 1.HNL 9.
2010./11. I. 1.HNL 9.
2011./12. I. 1.HNL 12.
Sezona Rang Liga Pozicija
2012./13. I. 1.HNL 3.
2013./14. I. 1.HNL 2.
2014./15. I. 1.HNL 2.
2015./16. I. 1.HNL 2.
2016./17. I. 1.HNL 1.
2017./18. I. 1.HNL 2.
2018./19. I. 1.HNL 2.
2019./20. I. 1.HNL 3.
2020./21. I. 1.HNL 3.
2021./22. I. 1.HNL 4.
2022./23. I. HNL 4.
2023./24. I. HNL 2.
2024./25. I. HNL 1.

Uspjesi

U Hrvatskoj:

  • 1. HNL/HNL
Prvak (2): 2016./2017., 2024./25.
Doprvak (8): 1998./99., 2005./06, 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2017./18., 2018./19., 2023./24.
  • Hrvatski kup
Prvak (7): 2005., 2006., 2014., 2017., 2019., 2020., 2025.
Finalist (7): 1994., 2022., 2024.
  • Hrvatski superkup
Prvak (1): 2014.
Finalist (3): 2005., 2006., 2019.


U Jugoslaviji:

  • Kup maršala Tita
Prvak (2): 1978., 1979.
Finalist (1): 1987.
  • 2. savezna liga
Prvak (6): 1952.(Rijeka-Pula), 1957./58. (Prva Zona), 1969/70.(zapad), 1970./71.(zapad), 1971./72., 1973./74.(zapad)

Međunarodni

  • Balkanski kup
Prvak (1): 1978.
Finalist (1): 1980.
  • Mitropa kup
Treće mjesto (1): 1986.
  • Atlantic kup
Prvak (1): 2017.
 

Mlade kategorije

U SR Hrvatskoj/Hrvatskoj

  • Kadetsko prvenstvo Hrvatske: 1990.
  • Juniorsko prvenstvo Hrvatske: 1981., 1987., 1992., 1995./96., 2013./14.
  • Kadetski kup Hrvatske: 1988., 1994.
  • Juniorski kup Hrvatske: 1991., 1992., 1996./97., 2006./07., 2021./22.

U Jugoslaviji

  • Omladinsko prvenstvo Jugoslavije: 1982., 1990
  • Omladinski kup Jugoslavije: 1982.


Uprava kluba

Trenutnu klupsku upravu čine: predsjednik Damir Mišković, Vlatko Vrkić, Nikola Ivaniš i Marina Cesarac Doričić, uz nadzorni odbor u kojem su: Francesco Cuzzocrea, Srećko Juričić, Veljko Karabaić, Ndidomu Didi Dinepre Peter i Milica Alavanja direktori društva: Darko Raić-Sudar i Marina Vela.

Izvor: Uprava kluba

Bitni igrači

Lista bitnih igrača prikazuje igrače po kriterijima: imali su značajnu igračku karijeru u klubu, igrali više od četiri sezone ili su, u kraćem periodu, bili bitan faktor u rezultatima kluba.

   


 

Treneri

 

Predsjednici

  • Luigi Sošić, 1946
  • Giovanni Cucera, 1946–1948
  • Ambrosio Stečić, 1948–1952
  • Dr. Zdravko Kučić, 1953–1954
  • Milorad Doričić, 1955–1956
  • Milan Blažević, 1957–1959
  • Stjepan Koren, 1960–1963
  • Milorad Doričić, 1964–1969
  • Vilim Mulc, 1969–1971
  • Davor Sušanj, 1971
  • Ljubo Španjol, 1972–1978
  • Zvonko Poščić, 1978–1979
  • Nikola Jurčević, 1980
  • Marijan Glavan, 1981
  • Davor Sušanj, 1981–1984
  • Stjepko Gugić, 1985–1986
  • Dragan Krčelić, 1986–1989
  • Želimir Gruičić, 1989–1991
  • Darko Čargonja, 1991–1992
  • Josip Lokmer, 1993–1994
  • Krsto Pavić, 1994–1995
  • Hrvoje Šarinić, 1995–1996
  • Franjo Šoda, 1996–1997
  • Prof. Žarko Tomljanović, 1997–2000
  • Hrvoje Šarinić, Dr. Ivan Vanja Frančišković, Robert Ježić, 2000
  • Robert Ježić, 2000
  • Sanjin Kirigin, 2000–2002
  • Duško Grabovac, 2002–2003
  • Robert Ježić, 2003–2008
  • Dr. Ivan Vanja Frančišković, 2008–2009
  • Ivan Turčić, 2009–2011
  • Robert Komen, 2011–2012
  • Damir Mišković, 2012–danas

Galerija

Izvori