HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
| HNK Rijeka | |
| Puno ime: | Hrvatski nogometni klub Rijeka |
| Osnovan: | 1946. |
| Sport: | Nogomet |
| Igralište: | Stadion HNK Rijeka |
| Kapacitet: | 8279 |
| Navijači: | Armada |
| Liga: | HNL (2025./26.) |
| Rang lige: | I. |
| Službenica stranica: | https://nk-rijeka.hr/ |
Klub je osnovan 29. srpnja 1946. godine kao dvojezični klub FD Kvarner – SCF Quarnero. Godine 1954. klub mijenja ime u NK Rijeka, da bi 1995. dobio sadašnje ime. U prosincu 2020. godine predsjednik kluba Damir Mišković promijenio je datum osnutka kluba i povezao povijest s talijanskim klubovima Olympia, Gloria i Fiumana.
HNK Rijeka je osvojila državni naslov prvaka dva puta (2016./17., 2024./25.), Hrvatski kup devet puta (2005., 2006., 2014., 2017., 2019., 2020. i 2025.), jedan Hrvatski superkup (2014.) i dva kupa bivše države (1978. i 1979.). Treći je najuspješniji nogometni klub u povijesti Hrvatske, iza vječnih rivala Dinama i Hajduka.
Klub je isto tako imao značajne rezultate u mlađim uzrastima kroz svoju povijest. Najznačajniji polaznici Škole nogometa HNK Rijeka bili su: Petar Radaković, Marijan Brnčić, Miloš Hrstić, Nenad Gračan, Mauro Ravnić, Damir Desnica, Mladen Mladenović, Elvis Brajković, Daniel Šarić, Mario Tokić, Boško Balaban, Igor Budan, Ivan Močinić, Andrej Prskalo i Ivan Smolčić, koji su nastupali za reprezentaciju.
Dok su kroz klub prošli razni reprezentativci, pa čak i svjetska imena, kao što su Josip Skoblar, Fredi Bobic, Andrej Kramarić i drugi.
Povijest
Imena kroz povijest
- NK Kvarner Rijeka (1946. – 1954.)
- NK Rijeka (1954. – 1995.)
- HNK Rijeka (1995. – danas)
Grbovi kluba
-
Grb NK Kvarnera
-
Grb NK Rijeke (1954.-1971.)
-
Grb NK Rijeke (1970.-ih)
-
HNK Rijeke (1995.-2012.)
Stadion
Kantrida
Stadion Kantrida otvoren je 1. lipnja 1913. Tijekom vladavine Kraljevine Italije, stadion je bio glavno igralište prethodnicima Rijeke - Olympiji i Fiumani.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata stadion je oštećen te, nakon što je pod novim brendom Kvarner, klub odigrao na njemu cijelu prvu polovicu prve sezone u jugoslavenskom prvenstvu, stadion kreće u obnovu.
Klub od 1947. igra na obnovljenom Omladinskom igralištu (tada "Campetto Cellini") do povratka na Kantridu 1951. godine.
Stadion Kantrida se ponovo obnavlja pri povratku kluba u Prvu saveznu ligu u sezoni 1958./59., i do tada zemljani teren dobiva travnati pokrivač.
Sredinom 1960-ih uz postojeću tribinu dograđena je i produžena nova betonska tribina u smjeru zapada. Kasnijom dogradnjom istočne strane i detaljnom rekonstrukcijom atletske staze, koja je u to doba dobila najmoderniju tartansku podlogu. Tijekom 1970-ih nastavljeno je moderniziranje i uređivanje stadiona.
U toj etapi završena je dogradnja visokih tribina na polukružnim dijelovima istočne i zapadne strane stadiona, čime je dobio sadašnji izgled.
Rujevica
Rujevica (službeno "Stadion HNK Rijeka") je od 2015. glavni stadion HNK Rijeke. Uz predstavljanje novog projekta preuređenog i većeg stadiona Kantrida, Rijeka je od kolovoza 2015. godine počela igrati na novoizgrađenom stadionu Rujevica, s kapacitetom od 8279 mjesta.
Navijači
Armada
Službena navijačka skupina HNK Rijeke je Klub navijača Armada. Armada je osnovana 9. svibnja 1987. godine na terasi kafića robne kuće Rijeka. Između tridesetak mladića na terasi, Edi Rauhar predlaže ime Armada. Od svojeg osnutka prate i bodre Rijeku i ostale prvoligaše drugih sportova u Rijeci kao što su MRK Zamet, VK Primorje , KK Kvarner 2010 i HMNK Rijeka.
Najpoznatiji slogani Armade su: Forza Fiume!, Sami protiv svih, Krepat, ma ne molat! i Vavek Rijeka.
Kroz desetljeća članovi Armade uređuju grad i okolicu radnim grafitima i muralima posvećenim HNK Rijeci.
Drugi
Prije Armade, najraniji doživljaji organiziranog navijanja za Rijeku počeli su daleke 1958. kada je Rijeka primljena u Savezne kvalifikacije za Prvu ligu. Povratku navijača s kvalifikacijskih utakmica u Kruševcu i Subotici na željezničkom kolodvoru prisustvovao je velik broj navijača, o čemu svjedoči izjava sportskog novinara ‘La voce del popolo’ objavljena u listu NK Rijeka iz 1976. godine: ‘Sjećam se da je masa, dva sata prije, ispunila željezničku stanicu, u očekivanju ‘svoje Rijeke’. Ljudi sa zastavama i transparentima u čast Rijeke. Pjevalo se i čekalo sa sve većom nestrpljivošću. Kada je Rijeka stigla, nastao je opći juriš. Igrači, trener Ognjanov, maser Otmarich i ostali pratioci podignuti su na ramenima navijača i trijumfalno nošeni ulicama centra grada’. Takve primjere nalazimo u cijeloj povijesti navijanja u Rijeci.
Kroz sedamdesete i početkom osamdesetih godina obilježile su prave navijačke fešte, cijela regija živjela je za utakmice. Po nekoliko stotina brodica okićenih zastavama znalo se naći na moru ispred Kantride, pale se baklje, pojavljuju prvi transparenti (‘krepat ma ne molat – navijači Rubeši’, ‘kuliko Grobnik ima vina, tuliko nan Rika mila’, ‘naprijed Rijeka nevera sa Kvarnera’).
Prije organiziranih navijačkih skupina, pa i pjesama za Rijeku od glazbenih sastava poput Opatijskih Suvenira, na utakmicama na Kantridi svirala je Limena glazba Lovran.
Izvor: Web Armada
Rivalstva
Jadranski derbi, Dinamo-Rijeka derbi, Derby della Učka, Rijeka-Osijek derbi i Riječki gradski derbi.
Sezone
Unutar tablice prikazane su sezone od početka "Hrvatskog nogometnog prvenstva", 1992. godine.
|
|
Uspjesi
Hrvatska:
- 1. HNL/HNL
- Prvak (2): 2016./17., 2024./25.
- Doprvak (8): 1998./99., 2005./06, 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2017./18., 2018./19., 2023./24.
- Hrvatski kup
- Prvak (7): 2005., 2006., 2014., 2017., 2019., 2020., 2025.
- Finalist (3): 1994., 2022., 2024.
- Hrvatski superkup
- Prvak (1): 2014.
- Finalist (3): 2005., 2006., 2019.
Jugoslavija:
- Kup maršala Tita
- Prvak (2): 1978., 1979.
- Finalist (1): 1987.
- 2. savezna liga
- Prvak (6): 1952.(Rijeka-Pula), 1957./58. (Prva Zona), 1969/70.(zapad), 1970./71.(zapad), 1971./72., 1973./74.(zapad)
Europa:
- Balkanski kup
- Prvak (1): 1978.
- Finalist (1): 1980.
- Mitropa kup
- Treće mjesto (1): 1986.
- Atlantic kup
- Prvak (1): 2017.
Mlade kategorije
Hrvatska
- Kadetsko prvenstvo Hrvatske: 1990.
- Juniorsko prvenstvo Hrvatske: 1981., 1987., 1992., 1995./96., 2013./14.
- Kadetski kup Hrvatske: 1988., 1994.
- Juniorski kup Hrvatske: 1991., 1992., 1996./97., 2006./07., 2021./22.
Jugoalavija
- Omladinsko prvenstvo Jugoslavije: 1982., 1990
- Omladinski kup Jugoslavije: 1982.
Uprava kluba
Trenutnu klupsku upravu čine: predsjednik Damir Mišković, Vlatko Vrkić, Nikola Ivaniš i Marina Cesarac Doričić, uz nadzorni odbor u kojem su: Francesco Cuzzocrea, Srećko Juričić, Veljko Karabaić, Ndidomu Didi Dinepre Peter i Milica Alavanja direktori društva: Darko Raić-Sudar i Marina Vela.
Izvor: Uprava kluba
Bitni igrači
Popis bitnih igrača prikazuje igrače po kriterijima: imali su značajnu igračku karijeru u klubu, igrali više od četiri sezone ili su, u kraćem periodu, bili bitan faktor u rezultatima kluba.
Attilio Cergnar
Oliviero Belcastro
Milorad Ljubačev
Alcide Flaibani
Mauro Laurencich
Livio Pavanello
Rinaldo Petronio
Gino Gardassanich
Mario Ravnić
Vladimir Tibljaš
Silvano Kinkela
Terenzio Lucchesi
Silvano Sinošić
Ivan Car
Zvonko Canjuga
Sergio Legan
Stojan Osojnak
Anđelo Ziković
Ratko Mihovilović
Marko Pavković
Antun Lokošek
Tihomir Mrvoš
Drago Gabrić
Eugen Ravnić
Nikola Demić
Ferdo Dunaj
Vicenzo Zadel
Marijan Berek
Ivan Medle
Pero Radaković
Vladimir Lukarić
Zoran Mišić
Vlado Domazet
Marijan Brnčić
Bruno Veselica
Fulvio Superina
Mladen Vranković
Nedeljko Vukoje
Velimir Naumović
Marijan Jantoljak
Miroslav Blažević
Ivica Šangulin
Mario Brnjac
Anđelo Milevoj
Boško Bursać
Tonči Gulin
Mile Tomljenović
Ivan Jurišak
Krešimir Škrtić
Miodrag Petrović
Miroslav Blažević
Duško Devčić
Branko Čalović
Ivan Kocjančić
Vinko Srok
Roko Žepina
Celestin Gašparini
Goran Kovačić
Josip Mohorović
Berislav Poldrugovac
Drago Čohar
Serđo Makin
Ante Bobić
Salih Durkalić
Željko Mijač
Mladen Cukon
Josip Ražić
Borut Škulj
Savo Filipović
Radojko Avramović
Radomir Stefanović
Miodrag Kustudić
Josip Skoblar
Damir Desnica
Srećko Juričić
Zvjezdan Radin
Nikica Cukrov
Miroslav Šugar
Miloš Hrstić
Milan Ružić
Milan Radović
Maruo Ravnič
Adriano Fegic
Davor Radmanović
Zoran Šestan
Ive Jerolimov
Edmond Tomić
Dragoljub Bursać
Nikica Milenković
Neshat Zhavelli
Nikola Marjanović
Nebojša Malbaša
Vlado Kotur
Borče Sredojević
Predrag Valenčić
Igor Jelavić
Janko Janković
Matjaž Florjančić
Zoran Vujčić
Branko Dragutinović
Tonči Gabrić
Miro Stipić
Fadil Muriqi
Rade Vešković
Boris Ekmeščić
Dušan Kljajić
Fabijan Komljenović
Nenad Gračan
Mladen Mladenović
Zoran Škerjanc
Roberto Paliska
Saša Peršon
Kazimir Vulić
Mladen Romić
Stojan Belajić
Zoran Ban
Elvis Scoria
Daniel Šarić
Mladen Žganjer
Ivan Kurtović
Dubravko Pavličić
Jasmin Samardžić
Elvis Brajković
Damir Milinović
Dragan Tadić
Faud Šašivarević
Senad Brkić
Admir Hasančić
Andrej Živković
Mario Tokić
Davor Dželalija
Mladen Ivančić
Jasmin Agić
Renato Pilipović
Boško Balaban
Dalibor Višković
Đoni Tafra
Igor Budan
Andre Mijatović
Igor Musa
Božidar Čačić
Barnabás Sztipánovics
Goran Brajković
Kristijan Čaval
Stjepan Skočibušić
Ante Milicic
Siniša Linić
Sandro Klić
Damir Matulović
Natko Rački
Goran Vincetić
Mate Brajković
Bledi Shkëmbi
Dario Knežević
Ahmad Sharbini
Igor Novaković
Igor Tkalčević
Tomislav Erceg
Davor Vugrinec
Velimir Radman
Nino Bule
Krunoslav Rendulić
Dragan Žilić
Fredi Bobic
Anas Sharbini
Fausto Budicin
Hrvoje Štrok
Igor Čagalj
Nikola Šafarić
Damir Kreilach
Georgi Ivanov
Radomir Đalović
Davor Landeka
Ramón Fernández
Duje Baković
Ivan Mance
Alen Pamić
Sandi Križman
Robert Lisjak
Andro Švrljuga
Ivan Močinić
Goran Mujanović
Luka Marić
Vedran Jugović
Josip Brezovec
Leon Benko
Andrej Kramarić
Ivan Krstanović
Ivan Vargić
Zoran Kvržić
Goodness Ajayi
Ivan Tomečak
Marko Lešković
Marin Leovac
Moisés
Mate Maleš
Mato Jajalo
Marin Tomasov
Dario Čanađija
Matej Mitrović
Bekim Balaj
Miral Samardžić
Marko Vešović
Stefan Ristovski
Leonard Zuta
Roman Bezjak
Filip Bradarić
Franko Andrijašević
Dario Župarić
Alexander Gorgon
Mario Gavranović
Héber
Maxwell Acosty
Simon Sluga
Roberto Punčec
Antonio-Mirko Čolak
Domagoj Pavičić
Momčilo Raspopović
João Escoval
Stjepan Lončar
Robert Murić
Tibor Halilović
Ivan Lepinjica
Denis Bušnja
Hrvoje Smolčić
Ivan Smolčić
Ivor Pandur
Luka Capan
Nediljko Labrović
Jorge Obregón
Andrija Vukčević
Josip Drmić
Prince Ampem
Lindon Selahi
Veldin Hodža
Naïs Djouahra
Marco Pašalić
Niko Galešić
Franjo Ivanović
Toni Fruk
Treneri
|
|
Predsjednici
- Luigi Sošić (1946.)
- Giovanni Cucera (1946. – 1948.)
- Ambrosio Stečić (1948. – 1952.)
- Dr. Zdravko Kučić (1953. – 1954.)
- Milorad Doričić (1955. – 1956.)
- Milan Blažević (1957. – 1959.)
- Stjepan Koren (1960. – 1963.)
- Milorad Doričić (1964. – 1969.)
- Vilim Mulc (1969. – 1971.)
- Davor Sušanj (1971.)
- Ljubo Španjol (1972. – 1978.)
- Zvonko Poščić (1978. – 1979.)
- Nikola Jurčević (1980.)
- Marijan Glavan (1981.)
- Davor Sušanj (1981. – 1984.)
- Stjepko Gugić (1985. – 1986.)
- Dragan Krčelić (1986. – 1989.)
- Želimir Gruičić (1989. – 1991.)
- Darko Čargonja (1991. – 1992.)
- Josip Lokmer (1993. – 1994.(
- Krsto Pavić (1994. – 1995.)
- Hrvoje Šarinić (1995. – 1996.)
- Franjo Šoda (1996. – 1997.)
- Prof. Žarko Tomljanović (1997. – 2000.)
- Hrvoje Šarinić, Dr. Ivan Vanja Frančišković i Robert Ježić (2000.)
- Robert Ježić (2000.)
- Sanjin Kirigin (2000. – 2002.)
- Duško Grabovac (2002. – 2003.)
- Robert Ježić (2003. – 2008.)
- Dr. Ivan Vanja Frančišković (2008. – 2009.)
- Ivan Turčić (2009. – 2011.)
- Robert Komen (2011. – 2012.)
- Damir Mišković (2012. – danas)